GLAZBENO PLESNA KULTURA JADRANSKOG I DINARSKOG PODRUČJA
Metković 13. -15. studenog 2026.
„U JABLANA VISOKOGA“
PREDAVAČI:
Vidoslav Bagur, prof. Metković
doc.dr. sc. Joško Ćaleta, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
ASISTENTI:
Franka Kesić mag. mus. Split
Ivan Vidić, prof. Čapljina, BiH
Tradicijska glazba i ples integralnim su dijelom hrvatske tradicijske kulture. Karakterizira ih raznolikost vokalnih i plesnih stilova i žanrova u različitim hrvatskim regijama, različitim etnografskim zonama. Ovaj seminar (i radionice) tradicijskog plesa i vokalne glazbe inspiriran je Smotrom folklora jadranske Hrvatske „Na Neretvu misečina pala“ koja se već četiri desetljeća održava u Metkoviću. Voditelji seminara demonstrirat će primjere plesa i tradicijske glazbe od kojih su mnogi upravo u Metkoviću na smotri po prvi puta predstavljeni javnosti.
Na ovogodišnjem seminaru obradit će se slijedeće regije jadranskog i dinarskog područja – Dalmatinska zagora, Zagvozd, Švaguše; Dolina Neretve, Slivno Ravno, Zavala, Desne, Podrujnica; Otok Mljet, Babino Polje; Otok Zlarin, Zlarin; Ravni Kotari, Polača
Na području dinarskog i jadranskog etnografskog areala koje pokriva područje otoka, priobalja te brdske Dalmatinske prostore i susjedne im regije, osnovna plesna forma je kolo, koje se u mnogim situacijama izvodi bez glazbene pratnje (nijemo kolo) ili uz napjevavanje lokalnih vokalnih stilova tipičnih za pojedina dinarska ili pak jadranska (priobalna i otočka) područja. Pjevanje pod bas dominantnim je načinom glazbenog izražavanja uz rjeđe primjere pjevanja stilom tijesnih intervala i mikrotonalnog pjevanja koje sve više zamjenjuje tonalno, dijatonsko nasljeđe mediteranskog načina glazbovanja čijem identitetu pripadaju stanovnici ovih područja. Uz glazbene i plesne primjere tradicije ovog kraja predavači, doc. dr. sc. Joško Ćaleta (pjevana baština) i Vidoslav Bagur, prof. (plesna baština) će demonstrirati i primjere susjednih regija, dijelova dinarskog/jadranskog područja na kojima je izvedbena aktivnost još uvelike prisutna.
Ono što posebno karakterizira pjevanje dinarskog areala je specifična tehnika potresanja glasa relevantna pjevanju na otvorenom prostoru, kontekstu u kojem se je obično ovo pjevanje izvodilo. Ojkanje je u stručnim krugovima uvriježen naziv za taj najstariji sloj arhaičnih, tradicijskih pjevanja. Ovu vrstu pjevanja, koju danas u većini krajeva nazivaju starovinskim, starinskim pjevanjem, izvodi pojedinac solo ili mnogo češće pojedinac uz pratnju drugoga glasa koji u momentu potresanja leži na duljem pratećem tonu.
Važnost ovog pjevanja prepoznalo je Ministarstvo kulture RH koje ju je upisom u Registar kulturnih dobara RH istaknulo kao nematerijalnu baštinu vrijednu javnoga promoviranja i poticanja lokalne kreativnosti i različitosti, posebno zbog svoje specifičnosti na području Dinarskog areala.
Sve ove radnje prethodile su nominaciji a zatim i upisu na UNESCO-vu listu – glazbeni izričaj ojkanje je 2010. godine upisan na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Isto se odnosi i na fenomen nijemog kola koji je također 2011. godine upisan na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. Seminar će obuhvatiti odabranu folklornu građu primjerenu sudionicima. Svrha seminara je na primjerima lokalne plesne i glazbene baštine upoznati sadašnje i buduće voditelje folklornih skupina a posebice mlade plesače s mogućnostima predstavljanja folklora na sceni kao i konkretnog rada s različitim folklornim skupinama.
Doc.dr.sc. Joško Ćaleta, etnomuzikolog, glazbeni pedagog, kompozitor, glazbeni producent i dirigent (Trogir, 1964.). Diplomirao je glazbenu kulturu na Muzičkoj akademiji u Splitu, magistrirao etnomuzikologiju na University of British Columbia u Vancouveru, Canada te doktorirao etnomuzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (2012.).
Od 1997. znanstveni je suradnik na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Sudionik je četrdesetak međunarodnih skupova vezanih uz temu tradicijske glazbe i plesa a autor je brojnih znanstvenih i stručnih članaka objavljenim u uglednim svjetskim i domaćim publikacijama kao i producent niza značajnih nosača zvuka hrvatske tradicijske glazbe i klapskog pjevanja. Član je stručnih, savjetodavnih i ocjenjivačkih komisija, smotri i festivala diljem Hrvatske (Međunarodna smotra folklora, Zagreb, Pasionska baština, Zagreb, Festival dalmatinskih klapa, Omiš, Smotra folklora jadranske Hrvatske, Metković, Aklapela Dubrovnik).
Teme koje istražuje uglavnom su vezane uz vokalnu glazbenu tradiciju, svjetovnu i sakralnu, dalmatinskog priobalja, otoka i zaleđa.
Vidoslav Bagur, prof. plesni pedagog i koreograf, stručni je suradnik i voditelj najznačajnijih hrvatskih festivala folklora (Međunarodna smotra folklora, Vinkovačke jeseni, Smotra folklora jadranske Hrvatske, Metković)). Predavač je na hrvatskoj Školi folklora ali isto tako svoje znanje širi i izvan granica Hrvatske predavajući na mnogim europskim plesnim školama, seminarima i radionicama. Njegova višegodišnja terenska istraživanja potaknula su nastanak mnogih izvornih folklornih skupina, festivala (Smotra folklora u Polači, Marijanski koncerti u Metkoviću, Susreti lijeričara i zdravičara u Pridvorju) kao i obnovu zaboravljenih običaja (Kumpanija, Pupnat; Bijeli maškari, Putnikovići). Svoja terenska istraživanja provodi među Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske (Italija, Austrija, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Kosovo). Glazbeni je urednik i producent više nosača zvuka te autor video zapisa knjige Vila bana zvala preko Vrana – Tradicijska odjeća, pjesme i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini u 21. stoljeću. Isto tako, prof. Bagur je dugogodišnji stručni suradnik redakcije Pučke i predajne kulture na HRT s kojom je ostvario suradnju na mnogobrojnim nagrađivanim projektima (dokumentarni film).
Dokumenti:
PROGRAM SEMINARA
POZIV NA SEMINAR
PRIJAVNICA I INFORMACIJE
