KUD „Posavina“ Budaševo ove godine obilježila 40. obljetnicu svojeg rada

8

KUD „Posavina“ Budaševo ove godine obilježava 40. obljetnicu svojeg rada povodom čega je u subotu održan i prigodni svečani koncert. Ljubav za očuvanjem izvorne posavske narodne baštine u Budaševu datira još od 1937. kada je na inicijativu mještana osnovan KUD „Seljačka sloga“.

Na koncertu povodom 40. obljetnice nastupile su sve sekcije KUD-a izvodeći prigodne izvorne pjesme i plesove, a izvedeni su i prigodni božićni napjevi. Gosti KUD-a „Posavina“ na ovom koncertu bio je KUD „Preporod“ iz Dugog Sela, koji je je jedno od najstarijih hrvatskih amaterskih društava osnovano 1907. godine. Predstavili su se koreografijama sesvetskog prigorja, a njihova ženska vokalna skupina „Koledarice“ izvele su tradicionalne pučke pjesme njihovog kraja.

KUD „Posavina“ je posebno za ovu prigodu izveo novu izvornu koreografiju pod nazivom „Na Gospu Žalosnu“ koju je posvetilo svom Budaševu. Riječ je o scenskom prikazu pučke proslave blagdana Gospe Žalosne koji se slavi 15. rujna. Obzirom da je tridesetih godina prošlog stoljeća u Budaševu sagrađena kapela Gospe Žalosne, ovaj blagdan slavio se ovdje kao „prošćenje“ tj. blagdan zaštitnice sela. Ova koreografija u potpunosti prikazuje sve običaje vezane za taj blagdan.  Kao i na svaki Marijanski svetak, žene su odijevale svečanu „belinu“, bijele nošnje ukrašene bijelim vezom. Na ovaj način, ostavljavši po strani svo svoje šareno raskošno posavsko ruho, žene su bijelom nošnjom simbolizirale i slavile čistoću Blažene Djevice Marije.   Nakon održane mise i otpjevanih pjesama u čast Žalosne Gospe, pred kapelicom ili u nečijem obližnjem dvorištu bi se obično zapjevalo i zaplesalo kolo i još pokoji tradicionalni posavski ples. Ovo je bila prilika da se mještani porazgovaraju, razmjene informacije i iskustva, ali i da saznaju za buduće brakove, da ugovore dolazak u prošnju „snuboke“. Mladi su se posebno družili. Za djevojke je ovo bila prilika da se pokažu, posebice svoje ruho ili nakit obzirom da su se djevojke često „ponovile“ za ovaj blagdan, tj. po prvi puta obukle novo “ruvo“ koje su im načinile njihove majke, bake ili sam djevojke. Ovaj blagdan je bio i prilika da se djevojka i mladić upoznaju, izjave ljubav („zagledaju se“) ili da jedno uz drugog zaigraju u kolu. Neizostavni dio „prošćenja“ su i prodavači licitara, tradicijskih drvenih igračaka što je također prikazano ovom koreografijom.